Stručnjak o digitalizaciji cijena: Tri su jaka razloga za to, ali neće si svi moći priuštiti

Sada, pak praksa ustaljena u mnogim trgovačkim lancima u zapadnim zemljama stiže i k nama. Riječ je o digitalnim etiketama na trgovačkim policama koje omogućavaju dinamično mijenjanje cijena.

U Hrvatskoj su digitalne cijene zasad uveli Konzum i Lidl, ali samo u nekim svojim prodavaonicama, a Kaufland samo na odjelima pekarskih proizvoda te voća i povrća.

Prvo što ta promjena donosi jest isključivanje potrebe za ispisivanjem cijena na papirnatim etiketama i njihovo ručno postavljanje ispod odgovarajućih proizvoda. To je vrlo intenzivan posao koji oduzima puno vremena, iziskuje pojačan angažman djelatnika kojih često manjka, a povećava i mogućnost pogrešnog ispisa cijena. S digitalnim cijenama svega toga nema. Potreban je sustav kojim danas najčešće upravlja umjetna inteligencija.

'Digitalizirane' generacije očekuju takve usluge

Digitalno prikazivanje i mijenjanje cijena u trgovinama postoji već 25 godina, a isprva su takav sustav koristili najveći i najbogatiji trgovački lanci u zapadnoj Europi, kaže nam stručnjak za maloprodaju Drago Munjiza.

Sada kada je sve više krajnjih potrošača 'digitalizirano' potrebno je digitalizirati i što je moguće više usluga - ističe.

"Svi smo potrošači, ali glavnim potrošačima polako postaju pripadnici generacija Z i Alfa koji su aposlutno digitalizirani i očekuju da u trgovini sve obave putem digitalizirane komunikacije: od digitalnog prikaza akcija i cijena, informacija o tome koja je trgovina otvorena nedjeljom pa nadalje", objašnjava Munjiza.

S druge strane, u trgovinama je osjetan nedostatak radne snage. U Hrvatskoj u tom sektoru nedostaje oko 6 tisuća radnika.

"U velikim trgovinama bude i po 15 tisuća artikala. U vrijeme inflacije često treba mijenjati cijene, printati ih i lijepiti. Često se ne stigne zamijeniti cijena ili se dogode greške u ispisu, a za sve to trebate ljude kojih nema dovoljno", kaže naš sugovornik.

"Starijima ovo ne bi trebao biti šok"

Munjiza ističe tri važna razloga u korist uvođenja digitalnih cijena u trgovinama.

"Manjak radne snage sasvim sigurno je jedan od glavnih razloga. Već samim time što je taj proces dinamičan, potrebno je i više rada. A radnika nema dovoljno i skupi su. Drugi razlog je smanjenje mogućnosti grešaka s cijenama, a treći razlog je što pripadnici generacija Z i Alfa doživljavaju trgovinu s digitaliziranim cijenama kao 'svoje' prodajno mjesto", objašnjava.

S obzirom na starost ovdašnjeg stanovništva koje podozrivije gleda na uvođenje novina u svoje svakodnevne navike, kakva je i kupovina, mnogi će možda reći "idem u trgovinu, a ne znam koja me cijena tamo čeka". Munjiza smatra da ne bi trebalo imati zazora od digitalizacije i dodaje daje sve više umirovljenika koji se služe digitalnim alatima.

"Ljudi starije dobi više žele stabilnost, ali osim nekog početnog čuđenja, ne vidim da bi trebali imati problema s digitaliziranim cijenama. Uostalom, na tržnicama su se cijene oduvijek mijenjale tijekom dana pa mislim da razumiju što znači takvo mijenjanje cijena, bez obzira mijenja li se verbalno, papirnato ili elektronski. Vjerujem stoga da mnogima ovo neće biti veliki šok", kaže.

Investicija koju će podnijeti samo veliki

Ako, pak, postoji prepreka digitalizaciji cijena u trgovinama, onda je to - dodaje - zbog činjenice da se radi o vrlo skupoj investiciji koju si mnogi trgovci neće moći priuštiti.

"To će kod nas najlakše moći podnijeti najveći trgovački lanci. No čak ni svi oni neće uvesti digitalizaciju svih cijena, nego samo na pojedinim odjelima poput onih sa svježom robom na kojima se cijene inače češće mijenjanju neovisno o načinu prikazivanja."

Digitalizacija cijena omogućit će i njihovo mijenjanje u razdobljima manjeg prometa tijekom dana, primjerice pri kraju radnog vremena. Munjiza nam je to slikovito predočio jednim 'analognim' primjerom.

"U mom kvartu ima jedna pekara u kojoj pred kraj radnog vremena ako tražiš pet kiflica, prodavač ti da sedam. To je nepisani, verbalni popust."

Što će biti s cijenama iz tjednih kataloga?

Postavlja se i pitanje što će, s uvođenjem digitalnih cijena i njihovog dinamičkog mijenjanja, biti s katalozima trgovačkih lanaca u kojima su cijene određene na tjednoj bazi. Munjiza smatra da artikli iz aktualnih kataloga neće ulaziti u sustav dinamičkih cijena.

"Ako je pedeset ili stotinu artikala u katalogu, njih se neće dirati dok su tamo. Naprosto je neprovediva ideja da će trgovina s 15-ak tisuća artikala u ponudi mijenjati cijene svakih nekoliko sati. To nije ni u čijem interesu."